Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine organiziraju Tribinu

BOSANSKA I BOŠNJAČKA ISKUŠENJA OPSTANKA

Gost tribine je gospodin Sead Jusić komadant 505. Viteške bužimske brigade.

Početak Tribine je 14.02.2026. u 18:00 sati u hotelu Lero (mala dvorana) Dubrovnik. Ulaz je slobodan.

Književna večer održala se u maloj dvorani hotela Lero, 01.02.2026. s početkom u 18:00 sati.

Promotor gospodin Haris Katica predstavio je bosansku kuharicu i uz priče, običaje i sjećanja podijelio sa publikom način života bošnjačke obitelji od davnih dana do danas.

Bošnjačka obitelj (porodica) u Bosni stoljećima je bila oblikovana spojem islamskog naslijeđa, osmanske kulture, lokalnih bosanskih običaja i kasnijih evropskih utjecaja. Iako su se običaji mijenjali, mnogi elementi su ostali prepoznatljivi do danas. Kuhinja je uz domaću dobila i  mnogo osmanskih elemenata: burek, dolme, halva, kahva.
Gostoprimstvo je imalo posebno mjesto — “gost je Božiji dar”

Od osmanskog perioda do danas, bošnjačka porodica ostala je snažan nositelj kulture, vjere i identiteta, a iako su se forme promijenile, vrijednosti poput gostoprimstva, zajedništva i porodične bliskosti ostale su gotovo iste.

Tijekom večeri predstavljena je i posebno izrađena marama kakvu su nosile naše majke, nane ili pranane a koja je prilagođena današnjem vremenu i sa svim elementima bošnjačke kulture nosiva je i danas kao takva.Nošenje marame (mahrame) kod starijih bošnjačkih žena – nana – jedan je od najprepoznatljivijih elemenata tradicionalne kulture u Bosni. Iako se stilovi i navike mijenjaju kroz vrijeme, marama je ostala simbol dostojanstva, poštovanja, vjere i životnog iskustva.

Marama je bila i ostala dio porodičnog identiteta. U bošnjačkim kućama, posebno u ruralnim sredinama, nana s maramom se doživljava kao stub doma – ona priprema bajramske običaje, dočekuje goste, uči unuke prvim dovama i praksama.
Kada je starija žena pokrivena, to porodici šalje određene poruke:

Dom je tradicionalan i njeguje običaje.
Poštuju se stariji i uloge koje oni nose.
Njihovo iskustvo ima vrijednost.

Za unuke i mlađe generacije, nana s maramom često ostaje najemotivnija slika djetinjstva.

Marama nije bila samo religijski simbol – ona je bila dio praktičnog života:

štiti od vjetra, sunca i hladnoće,
nosi se u poslu oko kuće, bašte, polja,
vezuje se na različite načine u različitim krajevima.

Iako mlađe generacije žive modernijim stilom, marama kod nana i dalje ima snažnu simboliku:

povezuje porodicu s korijenima i povijesti,
podsjeća na vrijednosti koje se prenose generacijama,
postaje izraz poštovanja prema prošlim vremenima.

Za mnoge unuke, pogled na nanu s maramom znači sigurnost, toplinu i ljubav – nešto što se pamti cijeli život.

U hotelu Rixos u Dubrovniku održana je 6. decembra promocija antologije Novi milenij – bošnjačka poezija 2000–2025. i edicije „Behar“. Promociju su organizirali Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije, uz pokroviteljstvo saborskog zastupnika Armina Hodžića.

Program su vodili autor antologije Almir Zalihić, urednik i voditelj Bošnjačkog medijskog centra Filip Mursel Begović i predsjednik VBNMDNŽ Orhan Zubčević, koji je u ime domaćina pozdravio okupljene i otvorio večer. Zubčević je istaknuo kako je Dubrovnik uvijek bio susretište kultura te da je stoga posebno značajno da se jedna ovakva knjiga – koja povezuje Bosnu, Sandžak, Hrvatsku i dijasporu – predstavi upravo u ovom gradu. Dodao je kako bošnjačka manjina u dubrovačkom kraju raste i sazrijeva, te da su kulturni projekti poput ovog nužni za njezin puni razvoj.

Saborski zastupnik Armin Hodžić u svom obraćanju istaknuo je da je antologija Novi milenij primjer zašto je ulaganje u kulturu i obrazovanje prioritet njegovog mandata:

„Kultura i obrazovanje nisu trošak, nego temelj našeg opstanka. Posebno za manjinu kakva je bošnjačka u Hrvatskoj, upravo se u ovim sektorima čuva identitet, jezik, pamćenje i samopoštovanje. Ovakvi projekti pokazuju da naša zajednica ima snagu, talenat i viziju.“

Hodžić je zahvalio autoru i uredniku na predanom radu te istaknuo da će uvijek podržavati projekte koji doprinose vidljivosti i kulturnoj obnovi Bošnjaka.

ZALIHIĆ: NOVE POETIKE U NESKLONOM VREMENU

Autor antologije Almir Zalihić naglasio je da Novi milenij okuplja više od 90 pjesnika, čineći najsveobuhvatniji pregled bošnjačke poezije posljednjih dvadeset i pet godina. Objasnio je da se izbor temelji na različitim generacijama, stilskim rukavcima i geografskim centrima bošnjačkog identiteta.

„Kada govorimo o ovoj antologiji, mi zapravo govorimo o velikoj unutarnjoj promjeni koja se dogodila u bošnjačkom pjesništvu početkom novog milenija. Generacije koje ulaze u ovaj izbor više ne pripadaju istom poetičkom iskustvu kao njihovi prethodnici. Pjesnici od pedesetih godina do kraja prošlog stoljeća gradili su liriku na traumama, na povijesnoj sjeni, na klasičnoj formi koja je pokušavala obuhvatiti i intimno i kolektivno. Danas, međutim, pred nama stoje novi glasovi, novi pristupi, nove teme, nove poetike koje odgovaraju vremenu koje im, da budemo iskreni, nimalo nije sklono“, rekao je Zalihić i dodao da živimo u epohi u kojoj poezija gotovo da ne postoji u medijima.

„Print je izgubio interes, broj književnih časopisa je drastično smanjen, a u elektronskim medijima poezija se svodi na informaciju o objavljenoj knjizi. To je stvorilo vakuum — ne samo medijski, nego i estetski. Bez periodike nema prostora za kritiku, a bez kritike nema sustavne provjere vrijednosti. To je jedan od razloga zbog kojih sam osjećao odgovornost da napravimo ovaj izbor: da mapiramo stvarne glasove koji nose bošnjačku liriku u 21. stoljeće“, objasnio je predsjednik Bošnjačkog društva pisaca Almir Zalihić.

BEGOVIĆ: NOVA GENERACIJA NE PIŠE IZ UNAPRIJED NAMETNUTIH NARATIVA

Urednik antologije Filip Mursel Begović govorio je o promjeni poetskog senzibiliteta kod mlađih bošnjačkih autora. Objasnio je kako nova generacija pjesnika više ne dolazi s teretom velikih narativa, već sa snagom ličnog jezika:

„Mladi pjesnici govore iz fragmenta, iz intime, iz ironije i unutrašnjih lomova. Oni napuštaju poziciju tzv. vječne žrtve i stvaraju poeziju koja se oslobađa, koja se igra, koja rizikuje. Njihov glas ne traži odobrenje nego prostor za disanje.“

Begović je istaknuo da antologija pokazuje kako bošnjački pjesnici iz Hrvatske nisu margina, nego ravnopravni nositelji bošnjačkog pjesničkog glasa: „Pjesnici iz Hrvatske u ovoj su antologiji priznati i u Zagrebu i u Sarajevu. To je najjači dokaz da smo dio istog književnog tijela, bez obzira gdje živimo.“

Begović se osvrnuo i na važnost kulture u očuvanju identiteta bošnjačke manjine u Hrvatskoj: „Kultura je najpouzdaniji prostor našeg opstanka. Kada ona oslabi, identitet se pretvara u praznu formu, u zastavu bez sadržaja. A kada jačamo kulturu – poeziju, jezik, knjige – jačamo i sebe.“

Projektna aktivnost je financirana sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Fotografije: Stipe Majić / Časopis Bosna

Predstavljanje Novog milenija: Bošnjačka poezija zasjala u Dubrovniku – BOSNA

DUBROVNIK, SUBOTA, 06.12.2025. U 18 SATI, RIXOS HOTEL, Liechtensteinov put 3

NOVI MILENIJ

Predstavljaju:

književnik Almir Zalihić autor

književnik Filip Mursel Begović urednik

Orhan Zubčević predsjednik VBNMDNŽ

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika

Povodom Dana Državnosti Bosne i Hercegovine organiziraju “Večer Sevdalinke”.

Gost večeri je bosansko-hercegovački mladi izvođač Dino Memić  a koncert će se održati u dvorani Studentskog doma u Dubrovniku u nedjelju 30.11.2025. s početkom u 19 sati.

Ulaz je slobodan!

Događaj je održan povodom tridesete godišnjice genocida u Srebrenici, a organizatori su Nacionalna koordinacija Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika.

Izložbu čini 20 crno-bijelih fotografija koje su nastale u Potočarima i Srebrenici tijekom i nakon kolektivnih pokopa. Hasanbegović, kao dugogodišnji fotograf, objektivnom je zabilježio bolne fragmente stvarnosti, a naziv izložbe simbolično upućuje na sjene koje prate obitelji žrtava, ali i one koje nikada ne smijemo zaboraviti. Stoga su i postavljene na javni prostor, kako bi prolaznici mogli svjedočiti bolnom prikazu, ali i istini.

S druge strane, predstavljena knjiga Genocid nad Bošnjacima-Međunarodnopravna analiza donosi sveobuhvatan uvid u pravnu dimenziju genocida počinjenog nad Bošnjacima, s fokusom na odgovornost kako pojedinaca, tako i država i međunarodnih organizacija. Omerović u djelu analizira presude međunarodnih sudova, propuste UN-a i međunarodne zajednice te naglašava važnost institucionalne i kolektivne odgovornosti. Autor posebno ističe značaj Rezolucije UN-a iz 2024. godine, kojom je 11. srpnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, ocijenivši da se njome “afirmira istina i delegitimizira negiranje genocida.

Izložbu i predstavljanje knjige fotoobjektivom je zabilježio Željko Tutnjević.

Genocid u Srebrenici u fotografiji: Prizori tragedije koja tjera suze na oči izloženi kod Onofrijeve fontane (FOTO) – Dubrovački dnevnik

Pod snažnom porukom „Da se ne zaboravi — nikad, nigdje i nikom ne ponovi“, mimohodom se odala počast više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka pogubljenih u srpnju 1995. godine u Srebrenici. Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskome tlu nakon Drugog svjetskog rata.

U ime Grada Dubrovnika mimohodu je prisustvovao zamjenik gradonačelnika gospodin Velibor Puzović, koji je ovom prilikom istaknuo: “Iznimna mi je čast što vas mogu pozdraviti u ime Grada Dubrovnika i gradonačelnika Mata Frankovića. Važno je njegovati kulturu sjećanja, ne samo iz pijeteta prema žrtvama, nego i kako bismo podsjetili čitav svijet na razmjere zločina koji se dogodio na području Srebrenice. Naša je odgovornost da se takvo nešto nikada više ne ponovi.“

Podsjećamo, u samo tjedan dana u mjesecu srpnju 1995. godine, vojska Republike Srpske na najsvirepiji način pogubila je 8.372 bošnjačka muškarca i dječaka, dok je više od 25.000 žena, djece i starijih nasilno protjerano. Mnoge žene i djevojke bile su žrtve silovanja i drugih oblika zlostavljanja.

Ujedinjeni narodi su 23. svibnja 2024. godine usvojili rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, čime je još jednom potvrđena važnost sjećanja, istine i pravde.

Održan Mimohod sjećanja na žrtve Srebrenice uz 30 obljetnicu genocida | Grad Dubrovnik

Genocid u Srebrenici, koji se dogodio u srpnju 1995. godine, jedan je od najstrašnijih događaja u novijoj povijesti. Tijekom rata u Bosni, više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka, ubijeno je od strane jedinica Vojske Republike Srpske pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Ovaj masakr prepoznat je kao najgori u Europi od Drugog svjetskog rata.

Srebrenica je bila proglašena “sigurnom zonom” pod zaštitom Ujedinjenih naroda, ali snage UN-a nisu uspjele spriječiti pad grada i kasniji masakr. Žrtve su pokopane na Memorijalnom groblju Srebrenica-Potočari, koje danas služi kao podsjetnik na ovaj tragični događaj.