KNJIŽEVNA VEČER AŠIK SOFRA ZALOGAJ SEVDAHA

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije organiziralo je književnu večer “Ašik sofra zalogaj sevdaha” u hotelu Lero.

Književna večer održala se u maloj dvorani hotela Lero, 01.02.2026. s početkom u 18:00 sati.

Promotor gospodin Haris Katica predstavio je bosansku kuharicu i uz priče, običaje i sjećanja podijelio sa publikom način života bošnjačke obitelji od davnih dana do danas.

Bošnjačka obitelj (porodica) u Bosni stoljećima je bila oblikovana spojem islamskog naslijeđa, osmanske kulture, lokalnih bosanskih običaja i kasnijih evropskih utjecaja. Iako su se običaji mijenjali, mnogi elementi su ostali prepoznatljivi do danas. Kuhinja je uz domaću dobila i  mnogo osmanskih elemenata: burek, dolme, halva, kahva.
Gostoprimstvo je imalo posebno mjesto — “gost je Božiji dar”

Od osmanskog perioda do danas, bošnjačka porodica ostala je snažan nositelj kulture, vjere i identiteta, a iako su se forme promijenile, vrijednosti poput gostoprimstva, zajedništva i porodične bliskosti ostale su gotovo iste.

Tijekom večeri predstavljena je i posebno izrađena marama kakvu su nosile naše majke, nane ili pranane a koja je prilagođena današnjem vremenu i sa svim elementima bošnjačke kulture nosiva je i danas kao takva.Nošenje marame (mahrame) kod starijih bošnjačkih žena – nana – jedan je od najprepoznatljivijih elemenata tradicionalne kulture u Bosni. Iako se stilovi i navike mijenjaju kroz vrijeme, marama je ostala simbol dostojanstva, poštovanja, vjere i životnog iskustva.

Marama je bila i ostala dio porodičnog identiteta. U bošnjačkim kućama, posebno u ruralnim sredinama, nana s maramom se doživljava kao stub doma – ona priprema bajramske običaje, dočekuje goste, uči unuke prvim dovama i praksama.
Kada je starija žena pokrivena, to porodici šalje određene poruke:

Dom je tradicionalan i njeguje običaje.
Poštuju se stariji i uloge koje oni nose.
Njihovo iskustvo ima vrijednost.

Za unuke i mlađe generacije, nana s maramom često ostaje najemotivnija slika djetinjstva.

Marama nije bila samo religijski simbol – ona je bila dio praktičnog života:

štiti od vjetra, sunca i hladnoće,
nosi se u poslu oko kuće, bašte, polja,
vezuje se na različite načine u različitim krajevima.

Iako mlađe generacije žive modernijim stilom, marama kod nana i dalje ima snažnu simboliku:

povezuje porodicu s korijenima i povijesti,
podsjeća na vrijednosti koje se prenose generacijama,
postaje izraz poštovanja prema prošlim vremenima.

Za mnoge unuke, pogled na nanu s maramom znači sigurnost, toplinu i ljubav – nešto što se pamti cijeli život.

20260212_14470220260201_18281520260201_18281320260201_18275920260201_180726

Kategorija: Novosti

You might like:

Tribina bosanska i bošnjačka iskušenja opstanka Tribina bosanska i bošnjačka iskušenja opstanka
KNJIŽEVNA VEČER AŠIK SOFRA ZALOGAJ SEVDAHA KNJIŽEVNA VEČER AŠIK SOFRA ZALOGAJ SEVDAHA
Predstavljanje Novog milenija: Bošnjačka poezija zasjala u Dubrovniku Predstavljanje Novog milenija: Bošnjačka poezija zasjala u Dubrovniku
Promocija Edicije “Behar” i Antologije bošnjačke poezije 2000-2025 Promocija Edicije “Behar” i Antologije bošnjačke poezije 2000-2025
Powered by Inovator